|
|
Finska |
O Finskoj |
|
Portal za građane
BiH u Finskoj:
http://www.bih.fi |
Finska se nalazi u
Sjevero-istočnoj Evropi. Sa istoka se graniči sa Rusijom a sa
sjevera i zapada sa Švedskom i Norveškom. Finska je jako rijetko
naseljena sa površinom od 338155 km2 i 5108000 stanovnika.Naprimjer
Italija ima površinu od 301000 km2, ili oko 89 % površine Finske ali
je mnogo gušće naseljena (57200000 stanovnika, što je oko 1119 % u
odnosu na broj stanovnika u Finskoj). Poznata je po čistoj i
očuvanoj prirodi, po svojim širokim zelenim prostranstvima pod šumom
koja su ispresijecana hiljadama jezera, koja su jako čista (voda u
njima je pitka). Zahvaljujući golfskoj struji, klima u Finskoj nije
baš onakva kakvu bismo očekivali ovako daleko od Ekvatora. Zime su
ipak hladne (pogotovu u sjevernim djelovima), ali su ljeta
jpoprilično topla tako da je u Finskoj ljeti jako velik broj
turista, naročito iz Centralne i Zapadne Evrope.
Privreda Finske je zasnovana na preradi drveta i na proizvodima
visoke tehnologije (NOKIA). Glavni grad Finske je Helsinki, članica
je EU, a pored Helsinkija veći gradovi su Turku, Tampere, Oulu,
Lahti...
U Finskoj trenutno živi preko 6000 osoba porijeklom iz BiH.
(Po
zvaničnim statistikama Ministarstva za ljudska prava i izbjeblice
BiH, u Finskoj nas je 10.3.2013. bilo 6044.)
Prije
rata u BiH, u Finskoj je bilo jako malo ljudi sa područja Balkanskog
poluostrva, a broj osoba sa današnjeg područja BiH se mogao
izbrojati na prste. Razlog za to je i geografski položaj, ali i
relativna zatvorenost Finske i njena, u poređenju sa drugim
Skandinavskim zemljama, poprilično oštra politika prema strancima. U
Finskoj je uvijek bilo teško dobiti dizvolu boravka, ali prva
dozvola boravka gotovo automatski predstavlja i stalnu dozvolu
boravka. Stranac koji u Finskoj dobije dozvolu boravka se gotovo
automatski izjednačava sa domaćim stanovništvom, jer sa sticanjem
prava boravka stiče i sva druga prava kao što su radna dozvola,
socijalna i zdravstvena zaštita, pravo na školovanje, pravo glasa
itd.
Većina sadašnjih stanovnika čiji su korijeni na područjima današnje
BiH je došla u Finsku posredstvom UNHCR-a. Prva "veća" grupa od 112
osoba, od kojih je dio logoraša iz logora Omarska i Keraterm i dio
iz prinudnog kampa u Trnopolju, (uglavnom ljudi iz Kozarca i
okoline) stigla je u Finsku 31.10.1992 godine. Nedugo zatim za ovom
grupom su počele pristizati i druge osobe (uglavnom članovi porodica
ovih osoba).
Poslije toga u Finsku su u nekoliko navrata posredstvom UNHCR-a
došle veće ili manje grupe ljudi. Prvo je na liječenje došla grupa
ranjenika, zatim su dolazile grupe ljudi protjeranih iz Banjaluke da
bi kao posljednja veća grupa stigla grupa logoraša koju su uglavnom
sačinjavali ljudi iz Istočne Bosne koji su bili u četničkim logorima
u srbiji (nije greška ovu riječ od 1992.-e pišem malim slovom).
Naravno svo ovo vrijeme su u Finsku stizale porodice ovoh ljudi koje
su bile razasute širom bijelig svijeta (velika većina protjeranih sa
područja koja ne pripadaju Federaciji BiH). Gotovo polovinu od 1500
osoba sačinjavaju protjerani iz Kozarca i okoline, četvrtina je iz
Banjaluke i okoline, a većinu od preostale četvrtine sačinjavaju
Bošnjaci iz Istočne Bosne.
Najveći dio je već dobio stalne dozvole boravka, a poneki koji su
željeli i finsko državljanstvo, jer ovdje ugovorne izbjeglice sa "A"
statusom nakon dvije godine provedene u Finskoj, automatski dobijaju
stalni boravak. Veliki dio radno sposobnih (onih koji žele raditi)
je i zaposlen. Posao nije baš lako dobiti jer su i Finci samo ljudi
sa svojim sumjnama, i predrasudama, ali su i spremni pružiti šansu
onom ko želi da se dokaže.
U posljednje vrijeme u svijetu je uočljiv porast rasizma, čega ni
Finska nije pošteđena, ali za nas Evropljane situacija je još uvijek
relativno dobra, bar tako dugo dok se na ulicama mogu vidjeti malo
tamniji od nas. |
|
Stranica obnovljena 15.10.2015. |
|
|